Ostrvo Vido - Molimo upotrebite ikonu tačke lokacije da bi ste našli destinaciju
Ostrvo Vido - Molimo upotrebite ikonu tačke lokacije da bi ste našli destinaciju
Ostrvo Vido i more oko ostrva je velika grobnica u gde počivaju srpski vojnici preminuli po dolasku na Krf 1916.godine, nakon Albanske golgote. U čast tim, uglavnom jako mladim vojnicima, po nalogu kralja Aleksandra, koji je sa tom vojskom i sam prošao golgotu i došao na Krf, 1938. godine je sagrađen mauzolej. U spomen kosturnici, u kasetama su smeštene kosti 1232 vojnika, čiji se identitet znao i za svakog su postavljene male ploče sa imenom i prezimenom, a kosti oko 1532 vojnika, čiji se identitet nije znao, smeštene su u bočnim kupolama mauzoleja. Odmah iznad mauzoleja nalazi se obeležje poznato kao Kameni krst, koji je zapravo prvi podignuti spomenik preminulim srpskim vojnicima na ostrvu Vido. I ovaj Kameni krst je podignut po nalogu kralja Aleksandra, 1922. godine. Većini kosti jos uvek počivaju na dnu mora gde su im polagana tela zbog nedostatka mesta za sahranjivanje na ostrvu pa se taj deo mora i danas zove Plava grobnica, po stihovima pesnika Milutina Bojića, koji je u to vreme takođe kao vojnik stigao na Krf i svoje stihove posvetio preminulim saborcima.
Ostrvo Vido i more oko ostrva je velika grobnica u gde počivaju srpski vojnici preminuli po dolasku na Krf 1916.godine, nakon Albanske golgote. U čast tim, uglavnom jako mladim vojnicima, po nalogu kralja Aleksandra, koji je sa tom vojskom i sam prošao golgotu i došao na Krf, 1938. godine je sagrađen mauzolej. U spomen kosturnici, u kasetama su smeštene kosti 1232 vojnika, čiji se identitet znao i za svakog su postavljene male ploče sa imenom i prezimenom, a kosti oko 1532 vojnika, čiji se identitet nije znao, smeštene su u bočnim kupolama mauzoleja. Odmah iznad mauzoleja nalazi se obeležje poznato kao Kameni krst, koji je zapravo prvi podignuti spomenik preminulim srpskim vojnicima na ostrvu Vido. I ovaj Kameni krst je podignut po nalogu kralja Aleksandra, 1922. godine. Većini kosti jos uvek počivaju na dnu mora gde su im polagana tela zbog nedostatka mesta za sahranjivanje na ostrvu pa se taj deo mora i danas zove Plava grobnica, po stihovima pesnika Milutina Bojića, koji je u to vreme takođe kao vojnik stigao na Krf i svoje stihove posvetio preminulim saborcima.